Povezanost između hrane i raspoloženja doista postoji, a što je potkrepljeno znanstvenim dokazima. Istraživanje je pokazalo da beneficije voća i povrća poput više energije i osjećaja sreće traju čak i dan nakon jedenja.

Američka nutricionistica Cynthia Sass preporučuje svakodnevnu konzumaciju te savjetuje da obroke planirate tako da prvo izaberete povrće i voće koje ćete jesti, a ostatak namirnica prilagodite njima.

Jedno istraživanje bilo je bazirano na 38 sudionika koji su imali vrlo jednostavan zadatak. Naime, sve što su trebali raditi je da su trebali izabrati žele li pogledati jednu dobru komediju ili jedan depresivan i težak film. No, ključ je bio u tome što su im tijekom filma ponuđene netom ispečene, slane kokice. Dobiveni rezultati bili su očekivani. Sudionici koji su gledali depresivan i težak film pojeli su 36% više kokica od onih koji su tijekom filma pojeli sudionici koji su gledali komediju.

Istraživači naglašavaju da je ovo samo jedan od primjera u kojima je potvrđen razlog zašto ljudi jedu više nego što bi trebali te zašto ljudi inače jedu hranu koju inače ne bi jeli.

Nedavna nizozemska studija u kojoj je sudjelovalo 20 dragovoljaca od kojih su neki četiri tjedna dobivali probiotičke suplemente, a drugi placebo supstance, pokazala je da su se kod prve skupine znatno smanjile negativne misli i zabrinutost.

Sass objašnjava da vrsta i količina bakterija u probavnom traktu utječe na raspoloženje.

Veze probave sa mozgom stručnjaci nazivaju os crijeva-mozak i zapravo je još jedna nevjerojatna sposobnost našeg organizma.

Na Sveučilištu u Ontariju znanstvenici su miševima različitih karakternih osobina zamijenili crijevne bakterije. Neustrašiv miš odjednom je postao plašljiv, a onaj plašljiv sve aktivniji. Agresivan miš se smirio kada je počeo dobivati zdraviju hranu. Sve to zapravo znači da bakterije u crijevima itekako utječu na naš mozak.

Ako želite biti pametniji, morate i pametnije jesti, kaže neurolog dr. David Perlmutter. „Odgovor za oštroumnost nalazi se u probavnom sustavu“ kazao je Perlmutter nakon što je njegova zadnja objavljena knjiga „Grain Brain“ promijenila način razmišljanja o utjecaju hrane na mozak. „Hrana zaista utječe na rad mozga“ dodaje Perlmutter. Prema ovom uglednom neurologu ljudski probavni sustav je ključ za poboljšanje rada mozga i za cjelokupno zdravlje. Perlmutter kaže kako naš mozak zavisi o zdravlju bakterija u našem probavnom sustavu. Hrana bogata šećerima i mastima oštećuje naše probavne organe u kojim se zbog toga lakše množe bakterije. Kada je ljudska utroba zdrava stvara se više serotonina, a približno 80 do 90 posto serotonina dolazi iz utrobe.

To možda nije nova teorija jer je grčki fizičar i otac moderne medicine Hipokrat u svoje vrijeme rekao „Sve bolesti započinju u želucu“.

Stoga birajte hranu bogatu probioticima poput jogurta, kefira, krastavaca, voća i povrća, te smanjite unos ugljikohidrata i unosite visokokvalitetne masti, naglašava Perlmutter.